Glagoljaški Vrbnik
Jeste li znali da u labirintu vrbničkih ulica možete pronaći svojevrsno crtovlje za pisanje glagoljskih slova? Izrađeno je od morskih oblutaka i nalazi se čak na dva mjesta? Potražite ga! Izgleda kao kolo, podijeljeno na 8 dijelova. Glagoljski kod Vrbničkog kola stoljetne povijesti otkriva da je Vrbnik puno više od fotogeničnog mjesta opjevanog i proslavljenog vrbničkom žlahtinom. Poznavatelji povijesti i glagoljaške baštine nazivaju ga glagoljaškim i kulturnim središtem, a argumente za to uopće nije teško pronaći. Naime Vrbnik je svjetski prvak u količini sačuvanih glagoljskih spomenika: rukopisnih, tiskanih, u kamen uklesanih.
Na otoku Krku je sačuvano 469 rukopisnih glagoljskih djela, a od toga je čak 105 upravo iz Vrbnika ili ima neku vezu s njim. Najpoznatiji su: I. i II. vrbnički misal, Vatikanski misal, I., II., III., IV. brevijar, Brevijar popa Mavra, Vatikanski i Moskovski brevijar, a jedna istrgnuta stranica II. vrbničkog misala pronađena je u SAD-u na Sveučilištu Princeton. Možemo dodati i Grškovićev apostol, Greblov Kvarezimal, Dijalog Grgura pape… Branko Fučić je pak ovdje pronašao 21 kameni glagoljski natpis, a i neke od glagoljskih inkunabula povezane su s Vrbnikom. Glagoljica se ukorijenila od samih početaka korištenja u Hrvatskoj, a nositelji glagoljaške baštine bili su tada veoma brojni vrbnički svećenici koji su koristili staroslavenski jezik i glagoljicu sve do 19. st. U vrbničkom skriptoriju nastaju iluminacijama i minijaturama urešeni misali i brevijari, no glagoljicom i hrvatskim jezikom pišu se i svjetovna djela: pravni dokumenti, matične, notarske, bratovštinske knjige i zbornici. Najpoznatiji su Vrbnički statut, Petrisov zbornik i čak 37 notarskih knjiga. Popovi glagoljaši su u svojoj sredini imali veoma značajnu vjersku, kulturnu i društvenu ulogu. Držali su glagoljaške škole, pisali i prepisivali knjige, vršili notarske poslove, pomagali puku, ali i bili ukorak s naprednim dostignućima svoga vremena te su među prvima prihvatili tiskarski stroj čiju originalnu repliku možete vidjeti i u Vrbniku. Jedan od prvih poznatih hrvatskih tiskara glagoljskim pismom bio je Vrbenčan Blaž Baromić kome je 1994. na petstotu obljetnicu tiskanja glagoljskog misala i otvaranja Senjske tiskare, postavljen spomenik u parku Gospoja.
