Joomla extensions and Joomla templates by JoomlaShine.com
Početna arrow Kako do nas arrow Okruženje
Okruženje PDF Ispis E-mail

OTOK KRK

Iz skupine kvarnerskih otoka, uz susjedni Cres, Krk je najveći otok u Jadranskom moru.

RELJEF
Reljef je ponajvećma krški s interesantnim oblicima; špiljama/pećinama (Biserujka, Škuljica), jamama (najdublja, 48m, kod Dobrinja), dolcima i škrapama.
Središnjim djelom otoka pružaju se plodna polja; Omišaljsko, Dobrinjsko, Vrbničko i Bašćansko. Suženje Punat-Vrbnik granica je između nižeg, plodnijeg sjevera i pretežito golog juga gdje se nalazi najviši vrh otoka Obzova (568m).
KLIMA
Klima na otoku je ugodna, blaga mediteranska. Ljeti je prosječna temperatura zraka 25°C dok zimi ona iznosi 8°C. Temperatura mora u ljetnim mjesecima se kreće u primamljivom rasponu od 23°C do 25°C. Prema broju sunčanih sati u godini Krk se može pohvaliti s njih 2500 čime se ubraja u najsunčanije dijelove Europe. Karakteristični vjetrovi za ovo podneblje su bura (SI) i jugo (JI). Oni ponajviše pušu zimi dok je ljeti najzastupljeniji zapadni vjetar (maestral) na kojemu se diljem otoka vijori 14 plavih zastava.
FLORA I FAUNA
Raznolikost reljefa i povoljni klimatski uvjeti pridonijeli su razvoju približno 1400 različitih biljnih vrsta (gotovo polovina ukupne flore RH). Niz je to florističkih osobitosti kakav se ne može susresti niti na jednom drugom otoku.
Uz Cres, Krk ima najviše autohtonih vrsta vodozemaca i gmazova (30), primjerice smeđa žaba ili sljepić. Zanimljivo je i da na otoku živi 13 vrsta zmija od ukupno 14 koliko ih ima na prostoru RH. Od ornitofaune otoka najpoznatiji je bjeloglavi sup. U šumskim ekosustavima živi i ćuk koji je inače ušao u grb staroga grada Krka. 
Od sitnih sisavaca najznačajniji su jež, patuljasta i poljska rovka. Tu je i pet vrsta netopira među kojima i vrlo rijetka i ugrožena vrsta oštrouhih šišmiša. Na otoku je zabilježeno devet vrsta glodavaca. Najčešća zvjer na otoku je kuna bjelica, a tu su još i lisice, srne, jelen kopitar, divlje svinje te mrki medvjed.

KRČKI ARHIPELAG
Krčko Otočje čini nekoliko manjih, ali zanimljivih otočića.
Prvić
Prvič je najveći od nenaseljenih otoka na Jadranu. Posjećuju ga uglavnom pastiri i pčelari te povremeno kupači kojima je na raspolaganju desetak pješčanih žalova. Uz najveću jugozapadnu plažu Njivica su tragovi naselja iz doba Frankopana. Prema statistici bivšeg svjetionika na otoku ovdje bura puše prosječno 203 dana u godini pa je to i naš najburniji otok. Godine 1972. otok je zaštićen kao botanički i ornitološki rezervat. Ovdje se gnijezde bjeloglavi sup i suri orao.
Zečje
Dužina obalne crte mu iznosi 940 metara dok mu najviši vrh strši tek 12 metara iznad mora. Otočić je dobio ime po zečevima koje je netko davno na njega naselio, međutim koji u ovom surovom krajobrazu nisu preživjeli.
Kako otočić nema pristaništa rijetko na njega kroči ljudska noga stoga tisuće njegovih stalnih stanovnika ovdje žive u sveopćem miru.
Međutim nije to uvijek bilo baš tako. Na Zečje su nekada ljudi iz Baške i Senja odlazili po galebova jaja. Najčešće je to bilo za vrijeme Uskrsa, ali bi oni siromašniji odlazili u berbu tijekom čitave sezone gniježđenja, a to je bilo od ožujka do svibnja. Kažu da su jaja imala okus na ribu pa su im dodavali divlji luk i blitvu koji su također uspijevali na otočiću.
Plavnik
Pruža se u dužini od 6,3 km. Najviši vrh, visok 194 metra izdiže se ponad kanala Krušija gdje je i najveća dubina čitavog Kvarnerskog zaljeva od – 113m. Uz istočnu obalu nalazi se otočić MALI PLAVNIK dok su na jugoistoku dva izdužena otočića KORMATI s većom kolonijom galebova.

U Krčki arhipelag spadaju još i otočići GALUN ispred Stare Baške i ŠKOLJ u zaljevu Soline. Najpoznatiji je svakako KOŠLJUN u puntarskoj dragi. Vrlo je bogat vegetacijom zbog čega je proglašen rezervatom šumske vegetacije, a i naseljen je pošto se tamo nalazi franjevački samostan. Tu je i otočić SVETI MARKO koji služi kao glavni nosač Krčkog mosta.

KRČKI MOST
Radovi na izgradnji mosta su započeli u srpnju 1976. godine, a svečano je otvoren 19. srpnja 1980.
Ono čime se most isticao jest betonski luk od kopna do otočića Sveti Marko, duljine 390 metara, čime je u vrijeme izgradnje postao najveći takav most na svijetu. Danas on to više nije, no za utjehu ostao je najdulji armirano-betonski luk na svijetu. Duljina čitavog mosta iznosi 1430 metara.
U prvih 20 godina mostom je prešlo 27,2 milijuna vozila. Ljeti mostom u jednom danu prijeđe do 28.000 vozila.
17. siječnja 1987. godine u 19:25 sati na mostu je zabilježen udar bure od 220 km/h. 


FULFINIUM - MIRINE
U uvali Sepen, kod Omišlja, Fulfinium je nastao u prvom stoljeću poslije Krista. Bio je to grad veterana rimske vojske s forumom, gradskom bazilikom, lučkim instalacijama, trgovačkim kvartom uz more, termama i tako dalje.
Na periferiji tog antičkog grada nastao je u 5. stoljeću i impozantan ranokršćanski kompleks (Mirine). Danas se tu mogu vidjeti ostaci crkve križnog tlocrta sa simboličnim intimnim klaustrom i ranokršćanskim grobljem.
U nalazištu Poje u Njivicama nađeni su ostaci antičke Ville Rustice iz 2/3 stoljeća što je još jedan dokaz razvijenom i bogatom načinu života Rimljana na ovom području koji su otok Krk nazivali Zlatni otok.
Nepoznanica je kada i kako dolazi do smiraja sjajne civilizacije Fulfiniuma no pretpostavlja se da tome pridonosi njegova nezaštićenost na obali. U doba seobe naroda stanovnici Fulfiniuma sklanjaju se u prirodno zaštićenije naselje na uzvisini.
Na 85 metara visokoj hridi život teče i danas. Smatra se da je Omišalj jedno od malobrojnih europskih naselja s neprekinutim kontinuitetom naseljenosti od prapovijesti.
Danas su Omišalj i Njivice, nekad malo ribarsko selo izrazito razvijena turistička mjesta. U neposrednoj blizini Omišlja nalazi se zračna luka Rijeka, puštena u promet 2. svibnja 1970.

DUBAŠNICA
Šumoviti zaljev na zapadnoj obali otoka koje je ime dobio prema Dubu – Hrastu. Čine ga 19 naselje, a najveće je mjesto Malinska. Njezina povijest započinje u 15. st. izgradnjom mlina (malin) po kojem je i dobila ime. 
Kroz čitavo se 15. st. naseljava područje Dubašnice. Bilo je to tada jedino područje na otoku bez urbanog središta. Kraj je bio prepun šuma i pašnjaka koje su novodošli stanovnici postupno pretvarali u oranice.
U 18. stoljeću uz već postojeću luku mjesta Porat, prepoznatljivog po franjevačkom samostanu izgrađenom 1480. godine i sama Malinska postaje značajna luka iz koje su se izvozili proizvodi poput drva i maslinovog ulja. Unatoč tome Malinska je i dalje ostala malo selo sve do 1880. i dolaska prvog turističkog parobroda.
Zenit razvoja Malinske bile su 1970-e otvaranjem hotelskog naselja Haludovo. Kada je dovršeno, 1971. bilo je to najekskluzivnije naselje istočne obale Jadrana. Kockarnica koja je radila u sklopu naselja trebala je biti magnet za bogate turiste. S ciljem dodatnog glamura 1972. godine u kockarnicu je stiglo i 60-ak Penthouseovih zečica. Nažalost veza na relaciji američkog izdavača Boba Gucionea i domaćih hotelijera doskora je pukla pa Haludovo nije postalo novi Monte Carlo iako su u njemu odsjedale i ličnosti poput Sadama Husseina ili Olofa Palme.
Iz Haludova prema Njivicama put vodi Rajska cesta, prekrasna pješačka staza koja nakon nekoliko kilometara završava u pitomoj uvali Kijac.

GLAVOTOK
Glavotok se nalazi na najzapadnijem dijelu otoka Krka, kod istoimenog rta, u kraju kojeg zovu Šotovento (talijanski: pod vjetrom). Udaljen je 17 km od Krka kojem upravno to naselje i pripada.
Malo je mjesto nastalo u okolici franjevačkog samostana Sv. Marije koji se prvi put spominje kao ljetnikovac s kapelom krčkih kneževa Frankopana 1277. Jugoistočno od rta se nalaze brojne male uvale s okolicom od šuma hrasta crnike koja su ujedno i rezervat šumske vegetacije u RH. Tu je i Valbiska, trajektno pristanište koje Krk spaja s otocima Cresom (Merag) i Rabom (Lopar).

GRAD KRK
Grad Krk glavno je naselje istoimena otoka. Već stari naziv K(u)R(y)K(ta) svjedoči o predromanskoj ilirskoj civilizaciji koja ga je, kao i čitav otok tako nazivala.
Širenjem Rimskog carstva na istočnu obalu Jadrana Krk je postao istaknuto rimsko naselje kojeg su njegovi stanovnici s ponosom nazivali Splendidissima Civitas Kuryctarum (Presjajni grad Krčana).
Danas su najpoznatiji simboli grada Katedrala na kojoj se ocrtavaju razni stilovi od romanike i gotike do renesanse i baroka te Kaštel kojeg su podigli Frankopani u 12 stoljeću s četirima kulama za obranu grada.
U stari grad se ulazi kroz četvora vrata, a Krk se intenzivnije razvio izvan zidina tek u zadnjih nekoliko desetljeća. Te gradske zidine sa svojim vratima podignute su još u predrimsko doba i nakon dubrovačkih, najočuvanije su na čitavom Jadranu.

SV. DUNAT
Na putu od Krka prema Puntu nalazi se ovaj izniman primjerak ranoromaničkog graditeljstva izgrađen negdje u 12 st. Zajedno s crkvama u Zadru i Ninu predstavlja jedan od najpoznatijih sakralnih spomenika na hrvatskoj obali.
Punat je mjesto s najstarijom marinom na Jadranu i bogat turističkim sadržajima među kojima je zasigurno otočić Košljun najpoznatiji.
U općinu Punat ubraja se i mjesto Stara Baška do koje se stiže prijevojima i serpentinama koji oduzimaju dah. U udolinama se nalaze atraktivni natpisi točnije kamene poruke u travi. Samo mjesto se razvilo iznad istoimene uvale te se kao pastirsko naselje spominje još u 14. st. Pod nazivom Kraje.

BAŠKA
Nekad je stanovala nad uvalama Vela i Mala luka i zvala se Corinthia da bi se naknadno preselila uz more gdje je i danas. Do mjesta se dolazi spuštajući se malne planinskim prijevojem Treskavac uz kanjon Vele rike koja je najduži nepresušni potok na jadranskim otocima.
Baška obiluje s tridesetak šljunčanih plaža no najveća i najpoznatija je 1800 metara duga Vela plaža. Upravo su plaže potaknule razvoj turizma u Baški i to daleke 1908. kada je tu službeno otvoreno prvo kupalište na otoku.
Osim ove prirodne prepoznatljivosti tu je i Bašćanska ploča, spomenik kulture hrvatskog naroda iz 1100 g. 13 redaka teksta koji govori o darovnici hrvatskog kralja Zvonimira crkvi Sv. Lucije u Jurandvoru gdje je ploča i pronađena 1851.  U čast glagoljici danas je duž Bašćanske doline formirana staza od kamenih skulptura. Njih ukupno 35 djelo su akademskog kipara Ljube de Karine.
Na Lipici se mogu pogledati Mrgari, suhozidne građevine u obliku cvjetova koje služe za razvrstavanje ovaca. Zanimljivo je da su se u tako ovalnom obliku gradili jedino na južnom djelu otoka Krka, u Walesu i na Islandu. Zbog čega ta tri mjesta i koja bi bila poveznica se ne zna.
I za kraj valja spomenuti tri kilometara dug put do Mjeseca. Ta se šetnica isprva zvala cesta Sv. Duha koja se uzdiže pošumljenim djelom i s kojeg puca pogled na Bašku i okolne otoke. Iznenađenje dolazi nakon što se prođu mala vrata i uđe u jedan novi svijet i okoliš koji podsjeća na onaj Mjesečev.

 

UVALA SOLINE I BISERUJKA
Pješčanu, gotovo ujezerenu, uvalu Soline nadzire drevni Dobrinj. Najveća je atrakcija ovdje mazanje crnim blatom koje zapravo ima dublji značaj u što su se uvjerili mnogi, kojima su reumatske bolesti nakon nanošenja ovog ljekovitog mulja, ne samo olakšane, već i otklonjene.
Ova je plaža specifična i po tome što je vrlo plitka. Prohodate li njome i stotinu metara, more će vam još uvijek biti do koljena. To uvjetuje iznadprosječne temperature vode pa mnogi nerijetko otvaraju sezonu kupanja upravo ovdje.
Na ovom području su i brojne manje uvale među kojima i Stipanja u kojoj se nalazi općinsko najveće naselje Šilo (dom jedinoj tuneri na otoku) te Slivanjska s pješčanim žalom iznad koje se nalazi špilja Biserujka.
Nazivaju je još i Vitezićevom špiljom ili Slivanjskom jamom, a samo ime Biserujka  dobila je prema legendi o blagu koje je u njoj pronađeno, a koje je pripadalo lokalnim gusarima. To je blago kasnije premješteno, a točnu lokaciju zna samo izvjesni Gospodin Ive.
Iako je lokalnom pučanstvu bila poznata od davnina, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz 1834. prilikom uhičenja jednog krijumčara iz Senja.
Biserujka se nalazi svega par desetaka metara nad morem i u njegovoj blizini. Bogata je stalaktitima, stalagmitima i stalagnatima. Dubina od ulaza do dna je 12 metara. Prosječna temperatura tla i zraka u špilji je 15°C što uz relativnu vlagu zraka oko 95% boravak u špilji čini ugodnim.
Tu žive, endemski račić (lat. Alpionicus christianim), puževi, stonoge te šišmiši. Pronađeni su i ostaci špiljskog medvjeda stari oko 16000 godina.


 

 

 

Google prevoditelj

EnglishFrenchGermanItalianPortugueseRussianSpanish

Sljedeća događanja

Sri Lip 14
Srijedom u Vrbniku
Sri Lip 21
Srijedom u Vrbniku
Sub Lip 24
Ivanja - Blagdan sv. Ivana Krstitelja
Sri Lip 28
Srijedom u Vrbniku
Čet Lip 29
Blagdan Sv. Petra i Pavla

Kalendar događanja otoka Krka

logo.png

Knjižnica obitelji Vitezić

knjiznica.jpg

Muzeji, galerije, suveniri

muzeji.jpg

Vrbnička žlahtina

zlahtina.jpg

Ronilački klub

diving_ml.jpg

Pošalji e-razglednicu

razglednice.jpg

Logotip

vrbnik_new.jpg 

Tečaj

tecaj.jpg

Korisni linkovi

linkovi.jpg

Iznajmljivači

privatni_smj.jpg

Specijalizirani časopisi

spec_cas.jpg

Kontakt

TZO Vrbnik, Placa vrbničkog statuta 4, 51516 Vrbnik

Tel/Fax: +385 51 857 479

E-mail: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

 htz.jpg kvarner.jpg
tz_otok_krk_naslovna.jpg