Vrbnički vremeplov

Vrbnik svoju priču priča već više od 900 godina! Prvi put se spominje u glagoljskoj listini slavnog Dragoslava iz 1100. godine, no arheološka istraživanja otkrivaju da je bio naseljen već u doba neolitika. O tome nam svjedoči Butkovićeva zbirka arheoloških artefakata koje možete razgledati u Desetincu, ali i ilirski tragovi na brdu Kostrij nedaleko vrbničke luke Namori. Živjeli su ovdje Japodi, Liburni i Rimljani, ali tek dolaskom Hrvata, Vrbnik postaje kaštel – dobro utvrđeni grad opasan zidinama, uzdignut na hridini iznad mora. Tragovi gradskih zidina buri i stoljećima odolijevaju u ulici Pod keštel. Vrbnička povijest usko je vezana uz knezove Krčke Frankopane, moćne velikaše koji su obilježili hrvatsku povijest, a za koje se smatra da su potekli upravo iz Vrbnika. U vrijeme dok su vladali otokom (1118.-1480.) Vrbnik doživljava svoj gospodarski i kulturni procvat. Frankopanskih tragova ima mnogo, a možda biste mogli prošetati do njihovog prvog dvorca Gradca čiji ostatci i danas postoje iznad Vrbničkog polja.

Vrbnik je već u to doba funkcionirao kao dobro uređena gradska sredina, a pravne odredbe zapisane su u Vrbničkom statutu koji je nastao 1388. „…da pravedni i pošteni ostanu u svojim pravima, a krivci da budu kažnjeni!“. To je drugi po redu hrvatsko-glagoljski statut, a vrijedio je za cijeli otok Krk. U staroj gradskoj jezgri možete pronaći trg koji nosi njegovo ime, a nalazi se ispred zgrade koja je nekada bila Knežev dvor slavnih Frankopana. Vrbnik je bio glagoljaško središte. Sačuvane su glagoljske notarske isprave, zbornici i mnogo crkvenih knjiga, uglavnom misala i brevijara. Gotovo ¼ svih sačuvanih hrvatsko-glagoljskih knjiga na otoku Krku ili je nastala u Vrbniku ili je imala neke veze s njim. Popovi glagoljaši su prepisivali knjige, no veoma brzo su prihvatili i tisak, a jedan od prvih tiskara glagoljskim pismom i hrvatskim jezikom bio je Blaž Baromić iz Vrbnika. Pronađite njegov kip u parku Gospoja, leđima je okrenut prema Senju u kojem je 1494. osnovao Senjsku glagoljsku tiskaru.

Nakon frankopanskog gubitka otoka 1480., ovdje vladaju Mlečani. Pronađete li u staroj gradskoj jezgri ulicu naziva Galija spomenut će vas na službu Vrbenčana po mletačkim galijama. Nakon ukidanja Mletačke Republike 1797. godine, otok je bio dio Napoleonovih Ilirskih pokrajina te Habsburške tj. Austro-Ugarske Monarhije. Zahvaljujući vrbničkim intelektualcima, Vrbnik na prijelazu 19. u 20. st. doživljava novi procvat. Gradi se Vitezićev dom, otvara javna škola, vrtić, posujilnica, knjižnica, čitaonica, dvorana za priredbe i okupljanje Vrbenčana. Počinje se saditi vrbnička žlahtina, a 1911. otvoren je prvi vodovod na otoku Krku, upravo u Vrbniku. Vrbenčani su proživjeli tragedije I. i II. svjetskog rata. Na ulazu u mjesto kod fontane, dočekat će vas kip borca podignut u čast Vrbenčanima poginulih u svim ratovima. U rukama ne drži pušku, kako bi se možda očekivalo, već knjigu. Značenje iščitajte sami… U novoj državi, drugoj Jugoslaviji Vrbnik ostaje okrenut Vrbničkom polju, uzgoju rajčice i vrbničke žlahtine te ovčarstvu. Ključnu ulogu odigrala je poljoprivredna zadruga, ali i „Vrbenka“ tvornica netkanog tekstila koji su spriječili masovno iseljavanje. Gradi se hotel „Vrbniče nad morem“ te nekoliko ugostiteljskih objekata. Ipak Vrbnik ostaje izletničko mjesto, nikad pretjerano okrenuto turizmu, sve do stvaranja suverene Republike Hrvatske kada se počinje iskorištavati turistički potencijal sačuvan od svih mana masovnog turizma. Tradicionalne djelatnosti poput vinogradarstva, vinarstva i ovčarstva modernizirane su te i danas pružaju priliku za egzistenciju ili dodatni prihod.

U jednoj od najfrekventnijih ulica u staroj gradskoj jezgri, naići ćete na malu kapelicu sv. Martina koja je uređena kao zadnje počivalište jednog od najpoznatijih Vrbenčana, doktora prava Dinka Vitezića (1822.-1904.) koji je 18 godina vršio službu hrvatskog zastupnika u bečkom parlamentu. Njegov je suvremenik bio i Antun Dragutin Parčić (1832.-1902.) svestrani redovnik glagoljaš, leksikograf i jedan od prvih hrvatskih fotografa. Vrbničku su povijest obilježili mnogobrojni svećenici, a čak su 4 krčka biskupa bila iz Vrbnika: dr. Bartolomej Bozanić (1789.–1854.), dr. Ivan Josip Vitezić (1806.-1877.), Franjo Anijan Feretić (1816.-1893.) i aktualni kardinal Josip Bozanić. Popis znamenitih muškaraca je dug, o ženama povijest uglavnom šuti, no važno je istaknuti da su prve obrazovane žene u Vrbniku bile učiteljice i da ih od tada brojimo preko 100.
Po broju crkava i kapelica, ali i svećenika dalo bi se zaključiti da je Vrbnik prilično religiozna sredina, a broj vrbničkih pjesnika i pjesnikinja otkriva pak da je vječita inspiracija. Još nešto morate znati, Vrbenčani čuvaju svoju baštinu i još uvijek održavaju stare običaja svojih predaka…