Camino Krk

Camino de Santiago iliti Put Sv. Jakova hodočasnička je ruta duga oko 800 kilometara koju godišnje propješači više od tristo tisuća hodočasnika. Vijeće Europe, 1987., dodijelilo joj je naslov Glavne ulice Europe, da bi UNESCO, 1993., španjolski i francuski dio rute za glavni grad Galicije – Santiago de Compostelu unio na popis svjetske kulturne baštine. Mreža putova sv. Jakova što vode u jedan od tri vodeća svjetska hodočasnička centra koji baštini relikvije sv. Jakova apostola prostire se diljem Europe, a najčešće je označena stiliziranom školjkom – Jakovljevom kapicom, kao (primarnim) svečevim atributom. U Hrvatskoj, još od 1203., bratovštine zavjetovane sv. Jakovu organizirano pomažu hodočasnicima na njihovom pješačkom pothvatu. Današnja Bratovština Sv. Jakova, sa sjedištem u Samoboru, naslijedila je tu vrijednu tradiciju, a članica je i istoimene Nadbratovštine iz Santiago de Compostela, inače središnje asocijacije koja okuplja udruge i bratovštine iz cijelog svijeta što nose Jakovljevo ime. Upravo u suradnji s hrvatskom Bratovštinom, 2019. godine, slijedom srednjovjekovnih hodočasničkih staza otoka Krka, započelo je obilježavanje službene hrvatske Camino rute sa željom da ona postane dijelom europske mreže hodočasničkih putova sv. Jakova. Dodajmo tome kako je Camino Krk (sve)otočna kružna ruta, ukupno duga nešto više od 150 kilometara, koja prati infrastrukturu postojećih pješačkih (i biciklističkih) staza. Njezina početna točka nalazi se u otočnom središtu – gradu Krku, tj. Krčkoj katedrali, a završna u naselju Kornić, sasvim primjereno, u župnoj crkvi posvećenoj upravo sv. Jakovu apostolu. Sam obilazak krčke rute podijeljen je u sedam hodočasničkih poglavlja, točnije sedam dana koliko je potrebno da se istinski doživi otočna povijesna, kulturna, a posebice sakralna baština uronjena u impresivne prirodne ambijente i jedinstvene urbanističke cjeline.